Telemach će do kraja godine izdvojiti više od 500 milijuna eura za ulaganja u akvizicije, optičke i mobilne mreže te frekvencijski spektar, rekao je prošli tjedan za poslovni prilog Adrian Ježina, koji je na čelu slovenskog Telemacha.
Javna je tajna da je
Telemach u Sloveniji u iskušenju preuzeti tvrtku T-2, Kako piše
ljubljansko Delo, Telemach je prije svega zainteresiran za kupnju
optičke mreže T-2. Vlasnik kompanije T-2 Jurij Krč već je neko vrijeme u financijskim
problemima. Prije nekoliko mjeseci, dvije tvrtke u vlasništvu Jurija
Krča završile su u stečaju na prijedlog Slovenskog državnog holdinga Okružni sud u Kranju pokrenuo je stečajni postupak nad tvrtkom Rešet,
proizvodnja & trgovina & pridelava & usluge, d.o.o. o. o.
iz Laza pri Kranju. Za stečajnog upravitelja imenovala je Andreja
Ocepka. Tvrtka Rešet u vlasništvu je građevinskog poduzetnika Jurija
Krča, poznatijeg kao vlasnika telekomunikacijskog operatera T-2. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka za tvrtku Rešet već je 10.
veljače 2020. zatražilo Društvo za upravljanje potraživanjima banaka,
koja je 30. prosinca 2022. pripojena Slovenskom državnom holdingu zbog
nepodmirenih obveza iz 2008. godine. Sud je već 21. listopada 2020. održao ročište za razmatranje uvjeta
za pokretanje stečajnog postupka, a tada je odlučivanje o prijedlogu
zaustavljeno zbog interesa obiju strana za sporazumnim rješenjem. Vjerovnik, SDH, navodi da prema dužniku ima tražbinu temeljem ugovora
o kreditu, o čemu je odlučeno pravomoćnom presudom. Tu tražbinu prema
dužniku ustupila je NLB, d. d. Naime, krajem srpnja 2008. banka NLB
odobrila je tvrtki Rešet kredit u iznosu od šest milijuna eura, koji je
dospio na naplatu krajem siječnja 2009. NLB i Rešet su 2008. sklopili
još nekoliko dopuna ugovor o kreditu, kojim su povećali iznos na 8
milijuna eura i produljili rok povrata kredita do 1. rujna 2010., navodi
se u objavi na Ajpesu. Rešet je krajem prošle godine imao 37,5 milijuna eura imovine, stoji
na stranicama Ajpesa, a zastupnik Rešeta jučer je na Okružnom sudu u
Kranju inzistirao da je "tvrtka kapitalno adekvatna, solventna i ima
odgovarajuće pokazatelje likvidnosti". Tvrdio je i da je vrijednost
imovine dužnika veća od zbroja njegovih obveza te da se ne radi o
kapitalnoj neadekvatnosti, jer gubici koji se ne mogu pokriti teretom
zadržane dobiti i rezervi ne iznose više od polovine temeljni kapital.
Dodatno, dužnik je naveo da se njegova imovina sastoji od investicijskih
nekretnina u iznosu od 1,37 milijuna eura, dugotrajnih financijskih
ulaganja u iznosu od 6,2 milijuna eura i kratkotrajne imovine u iznosu
od gotovo 30 milijuna eura.